Istraživanje: Farmakomafija u Srbiji

U našoj zemlji posluje čak 430 farmaceutskih kuća, među kojima i one koje nude mito lekarima da propisuju njihove lekove iako tim lekovima nikada nikog nisu izlečili!

Farmakomafijaš

FarmaKOMAFIJA ne bira način da zaradI

BEOGRAD – Para vrti gde burgija neće.
Hrvatska afera „Hipokrat“, u okviru koje je 350 lekara opšte prakse osumnjičeno za uzimanje mita od kompanije „Farmal“ iz Ludbrega da bi propisivali njene lekove, nametnula je pitanje da li će neko i u Srbiji odgovarati zbog toga!

Srbijansko zdravstvo je još u junu 2010. godine potresla afera „citostatik“, kada su u akciji „Kraba“ za uzimanje mita u iznosu do 10 miliona evra od farmaceutskih kompanija osumnjičeni tadašnji direktor Instituta za onkologiju i radiologiju u Beogradu Nenad Borojević i još četvoro njegovih kolega, a pet predstavnika farmaceutskih kompanija za davanje mita.

U novembru iste godine uhapšeno je još pet lekara iz Sremske Kamenice, Kragujevca, Niša i Beograda, kao i dva predstavnika kompanije „Merk“. Lekari su osumnjičeni da su od zaposlenih u farmaceutskoj kući „Merk d. o. o.“ tokom 2008. i 2009. godine tražili mito od preko dva miliona dinara da bi povećali promet citostatika „erbituks“, koji proizvodi ta firma!

Dodatno otežavajuća činjenica u čitavom problemu je zvanični podatak da citostatici nikada nikog nisu izlečili od najtežih oboljenja!

Vukosava Stevanović iz Udruženja „Farmaceutsko jezgro“ ističe da je uverena da među lekarima u Srbiji i sad ima sličnih onima iz Hrvatske koji su uzimali mito da bi izdavali na recept njihove lekove.

– Prema Zakonu o zdravstvenom osiguranju, Fond je bio dužan da donese esencijalnu listu lekova (neophodni lekovi na tržištu) koje finansira Fond u skladu s preporukom SZO. Na toj listi se, na primer, nalazi lek „amlodipin“ od 5 mg. Da poštujemo preporuke SZO, u Srbiji bi na teret Fonda bili svi „amlodipini“ od 5 mg. Umesto toga, mi imamo „amlodipin“ od 10 mg koji je registrovan na teret Fonda, a od 5 mg koji nije na teret Fonda. Pitanje je da li je slučajno da je „amlodipin“ i od 5 i od 10 mg firme „Habitfarm“, čiji je vlasnik uhapšen u aferi „Afrobanka“, na listi, a nije isti lek nekih drugih kompanija ni od 5 mg – pita se Stevanović i dodaje da i na sajtu Udruženja „Inovija“ piše da su farmakomafijaši vodili lekare na razne simpozijume, putovanja, stručne vikende…

Marisavljević: Ima i prljavih igrača

Dragomir Marisavljević, predsednik Grupacije proizvođača lekova Srbije, kaže da postoji tržišna utakmica između 430 registrovanih proizvođača lekova u Srbiji, ali da je zakon jasan i da svaka kompanija koja ga prekrši mora biti kažnjena.

– Tu utakmicu možete dobiti na pošten način, a ima i onih koji igraju prljavo. Mi u grupaciji imamo više od 10 kompanija i svaka je odgovorna za svoje poslovanje –
kaže Marisavljević.

Farmakomafija u Srbiji

Farmakomafija ne da vakcine

Petovalentnih vakcina za decu u Srbiji nedavno nije bilo jer su farmaceutske kompanije htele da podignu prodaju nove, šestovalentne vakcine, koja je duplo skuplja!

Famakomafija htela da proda novu vakcinu!

U Srbiji je nedavno vladala nestašica petovalentnih vakcina „pentaksim“ i „infanriks“, koje se daju deci kao zaštita od difterije, tetanusa, velikog kašlja, hemofilus influence tipa B (HIB) i dečje paralize. Roditelji dece koja su primila prvu dozu petovalentne vakcine u panično su tragali za još dve doze za revakcinaciju.

Kako saznajemo, problem je nastao zato što su dva najveća proizvođača “Sanofi Paster” i “Glakso Smit Klajn” tokom 2013. počeli da proizvode kompleksnije vakcine, što je privremeno odložilo proizvodnju petovalentne. Osim cene, razlika između ove dva cepiva je i u tome što šestovalentna štiti i od virusa hepatitisa B.
– To što se niko nije javio na tender shvatam kao ucenu farmaceutskih kuća. Očigledno je da iza svega stoje viši finansijski interesi. Ovo pokazuje koliko su te dve kompanije neodgovorno postupile. Prodavati vakcine jedno vreme, pa onda prekinuti, po mom mišljenju, veoma je neodgovorno – izjavio je tada prof. dr Momčilo Babić, direktor RFZO.

RFZO tražio pomoć

Direktor RFZO pismenim putem bio je zamolio britanskog premijera Dejvida Kamerona da nam njegova vlada iz sopstvenih rezervi ustupi vakcine kao “veliku ili nezaboravnu donaciju”. Druga opcija je bila pozajmica kompanije “Glakso” ili da nam proda neophodnu količinu po nabavnoj ceni. Na te zahteve RFZO nije dobio odgovor.

Međutim, isti problem pre izvesnog vremena javio se i u zemljama u regionu. Kako saznajemo, u Crnoj Gori, koja je godinu dana ranije uvela petovalentnu vakcinu, takođe se na tender niko nije javio, a proizvođači su tamošnjem zdravstvenom sistemu ponudili šestovalentnu vakcinu. Međutim, kako doza ove vakcine na veliko košta čak 30 evra, ta mogućnost je otpala.

Kompanija “Glakso Smit Klajn” je saopštila da je do nestašice došlo jer ove godine petovalentne vakcine za slobodnu prodaju nisu planirane pošto je najavljeno da će se vakcinacija u 2014. godini sprovesti o trošku obaveznog zdravstvenog osiguranja.
– Fond pokreće novi tender za 2015. i očekujemo da proizvođači imaju sluha i na vreme isplaniraju proizvodnju vakcina za Srbiju – navodio je dr Babić.
Ministarstvo zdravlja ukazivalo je na to da je od početka primene petovalentne vakcine “veoma oprezno procenjivalo realne okolnosti proizvodnje i snabdevanja tržišta ovom vakcinom”. Govorili su tada u tom ministarstvu da se zahvaljujući oprezu i odgovornom pristupu Srbija ne nalazi u situaciji u kojoj su sada pojedine zemlje u regionu koje su započele vakcinaciju petovalentnim cepivom, a koju ne mogu da nastave jer im proizvođač ne isporučuje neophodne količine.
Zvaničnu preporuku o tome čime će biti vakcinisana deca koja su već primila neku dozu petovalentne vakcine izdaće danas Institut za javno zdravlje Batut. Međutim, u Fondu i u Batutu razmišljaju da obezbede trovalentnu vakcinu, koja je registrovana na našem tržištu i koja u sebi sadrži zaštitu od difterije, tetanusa i velikog kašlja. Mališani bi morali da prime “Torlakove” preostale dve vakcine.

FARMAKOMAFIJA IZMIŠLJA PANDEMIJE

Novinari ICONS-a mesecima su istraživali šta su sve spremne da u interesu farmakološke industrije urade nadležne institucije kako u Evropi, regionu tako i u Srbiji.

Osim sagovornika iz Srbije, govorili su i evropski epidemiolozi, oni koji su pokrenuli istragu pred Savetom Evrope o postupanju Svetske zdravstvene organizacije, kao i stručnjaci iz regiona.

Svetska zdravstvena organizacija često služi kao paravan za razne zloupotrebe koje se dešavaju u svim zemljama sveta, pod izgovorom ”radimo za zdravlje”.

Kada se sa svetskog nivoa cela priča spusti na lokalni nivo, odnosno na Evropu, region i Srbiju, jasno je da je mehanizam potpuno isti.

U svetu, na primer, od lažne pandemije zarađuje farmakološka industrija koja vakcine proizvodi, dok u Srbiji, na štetu građana, zarađuju pojedinci koji su, zahvaljujući povlasticama vlasti, posrednici pri uvozu tih istih vakcina.

Svetska zdravstvena organizacija promenila je definiciju pandemije samo mesec dana pre proglašenja pandemije svinjskog gripa 2009, na koji način je tada širena panika, kako su isti oni koji su savetovali proglašenje pandemije radili i za proizvođače vakcina i kako su građani zbog profita postali pokusni kunići, jer je u promet puštena nedovoljno ispitana vakcina. Rezultat je bio ogroman profit za farmaceutsku industriju, koja po obrtu kapitala zaostaje samo za trgovcima oružjem i trgovcima drogom.

Evo šta je na tu temu govorio zvaničnik Svetske zdravstvene organizacije Gregori Hartl.

Gregori Hartl

ICONS: Da li je postojao pritisak farmaceutskih kompanija da se proglasi pandemija?

Gregori Hartl: Nikada!

ICONS:Šta je farmaceutska mafija?

Gregori Hartl: Nemam pojma.

ICONS:Da li ste čuli da postoji farmaceutska mafija?

Gregori Hartl: Nemam pojma.

ICONS:Da li ste razmišljali o tome?

Gregori Hartl: Nikada nisam čuo taj pojam.

ICONS:Da li ste ikada razmišljali o tome da li postoji farmaceutska mafija?

Gregori Hartl: Ne, nikada.

ICONS:A šta mislite kako je moguće da se ceo svet ujedinio u borbi protiv trgovine trogom, trgovine oružjem, trgovine ljudima… a kada dođemo do farmaceutske mafije, svet je zapravo veoma tih?

Gregori Hartl: Nisam siguran da razumem šta podrazumevate pod farmaceutskom mafijom, ali mi zvuči kao da želite da prikažete negativnim nešto što ne mora da bude obavezno negativno.

ICONS:Na šta mislite?

Gregori Hartl: Ne znam šta vi mislite, tako da mislim da ćemo ovde zaustaviti intervju. Hvala najlepše!

 dr Ana Bojić

Šta mislite o ovome?

Ostavite komentar