Zagreb: Priča o Zelenoj vrtlarki

Svoja iskustva i znanje ne čuva za sebe, već ih dijeli sa zainteresiranima putem bloga Urbana vrtlarka

 
 Na vrhu zgrade posadila rajčicu, salatu, bob, celer, gorušicu...Andreja Čoh na vrhu zgrade nedaleko od Glavnog kolodvora posadila je zeleni vrt i tako ostvarila svoju davnašnju želju. Za to joj je bio dovoljan sloj pijeska i šljunka, debljine 25 centimetara.
Sve o vrtlarstvu iz knjiga 
Na sloju toplinske izolacije, koji postoji na gotovo svim zgradama u središtu grada, sada rastu rajčica, bob, salata, luk, peršin, bosiljak, kineski kupus, celer, tikvice, pa čak i mediteranske vrste biljaka, kao što je lavanda. 
Drvene stube koje vode do vrha zgrade Andreja prijeđe nekoliko puta dnevno ne bi li, eksperimentirajući raznim načinima sadnje, uzgojila organski vrt, bez pesticida i herbicida. 
– Nema velike filozofije. Pročitala sam mnoge knjige, no na kraju sam zaključila da je najbolje raditi onako kako su to činili naši stari. Svi se elementi moraju podupirati, pa su cvjetnjak i povrtnjak posađeni zajedno, jedan pokraj drugog, a cvijeće je važno zbog kukaca za oprašivanje – kaže Andreja Čoh, koja je biljke upoznala kao djevojčica kada je s roditeljima odlazila u vikendicu. 
Po nekoliko sati u vrtu 
Vrt je zasadila prije četiri-pet godina nakon što je krov saniran. Najprije je posadila salatu, blitvu, sljedeće godine i rajčicu otpornu na vremenske uvjete… I tako je vrt s vremenom rastao. 
Ulaganja nisu bila velika. Uz izdatak za sjemenje, najveća je stavka u računici za vrt na krovu voda jer na krovu ona brzo isparava zbog obilja sunca. No i to je Andreja riješila – poslužila se literaturom i otkrila malčiranje.
– Ideju sam preuzela iz knjige “Vrt bez motike” autorice Ruth Stout, koja strastveno zagovara metodu prekrivanja biljke debelom naslagom sijena. Štoviše, hvalila se da sijeno čuva tlo toliko vlažnim da nije morala zalijevati svoj vrt 35 godina – kaže Čoh, koja u svom vrtu svaki dan nakon posla provodi nekoliko sati. 
– Popodnevni sati idealno su vrijeme za obrađivati vrta. A usput se popije kava, nekad se pročita i koji redak zanimljive knjige, a zna se i roštiljati – kazuje vrtlarica. I susjedi su, kaže, pozvani da sudjeluju, no to rijetko čine.
Želju za eksperimentiranjem upotpunila je i blogom Urbana vrtlarka na kojem opisuje svoja iskustva, a svake godine odredi drukčiji projekt, razvoj kojega prati postovima. Tako je ove godine odlučila prvi put uzgojiti gorušicu i napraviti domaći senf.

SAVJETI
PLAN VRTA Dobra organizacija gredica i njihovo pozicioniranje s obzirom na strane svijeta, zaštitu od vjetra, sustav navodnjavanja te količinu i vrstu biljaka nužna je
VLASTITI KOMPOST Najbolje je gnojivo od organskog otpada
NIŠTA BEZ MALČIRANJA Malč (sijeno, slama, karton, biootpad…) čuva tlo vlažnim
ZALIJEVANJE Ne zalijeva se sve dok ima kiše. Kišnica je idealna za vrt

1 Comment

Ostavite komentar