Ekologija: Konkursom do park-šume na Adi Huji!

Javno arhitektonsko takmičenje grad će raspisati sledeće godine da bi došao do rešenja za oblikovanje 80 hektara između Pančevačkog mosta i špica rečnog poluostrva.

Poslednju reč o uređenju Ade Huje kao buduće urbane park-šume daće domaće mlade arhitekte. Za njih će grad sledeće godine organizovati konkurs, najavljuje Marko Stojčić, glavni gradski urbanista, kao što je to uradio pre dve godine za linijski park da bi došao do rešenja za oblikovanje oko 80 hektara između Pančevačkog mosta i špica Ade Huje. Tako će taj deo grada praktično postati nastavak zelenog bulevara koji će se protezati od Beton hale do Pančevačkog mosta i čija je gradnja nedavno počela. Izmenama Plana generalne regulacije (PGR) Beograda sredinom februara prokrčen je put da Ada Huja postane javna zelena oaza koja će, kako kaže Stojčić, ličiti na Adu Ciganliju. Sve što joj je neophodno da postane nova Ada Ciganlija – Ada Huja gotovo da ima. Nalazi se na odličnoj lokaciji, svega četiri kilometra od centra sa kojim je direktno povezana, izlazi na Dunav. Ima pristanište sa prilazom za brodove i putnike, a staza za karting koja se tamo nalazi najveća je na Balkanu. Deca se rado igraju na Adi Huji gde su penjalice, ljuljaške i tobogani. Prva linija metroa koja će tim područjem prolaziti još jedan je benefit lokacije.

– Taj prostor biće dodatno pošumljen, imaće sportsko-rekreativne terene, staze. Nadam se da ćemo sledeće godine moći da rešimo sve imovinskopravne probleme na lokaciji, računam da će biti potrebno oko tri godine da se ceo prostor uredi i posao će finansirati grad – objašnjava Stojčić.

PGR je osnov za rešavanje imovinskopravnih odnosa na zemljištu, ali i instrument koji će omogućiti da se uklone privremeni objekti koji se duž lokacije nalaze, što neće biti nimalo jednostavan niti brz postupak. Ni fabrika papira „Avala Ada” neće skoro otići odatle jer prema ugovoru sa državom, napominje gradski urbanista, ona na Adi Huji ostaje još 17 godina.

Veliki zalogaj – osim uklanjanja skladišta, šljunkara i nelegalnih objekata – biće i čišćenje nekadašnje deponije na kojoj preovlađuje građevinski otpad. Zato je već decenijama stanje životne sredine na tom području zabrinjavajuće. Mirijevski potok veliki je zagađivač rukavca jer je on godinama kolektor otpadnih i fekalnih voda. Na ovako loše prilike utiče i nemarnost mnogih sugrađana koji to mesto godinama koriste za istovar otpada, šuta, peska i šljunka.

Ali ima i suprotnih, svetlih primera kako se može brinuti o ovom prirodnom resursu. To je pokazala ekološka nevladina organizacija „Supernatural” koja je za sedam godina transformisala divlju deponiju šuta na špicu Ade Huje u šumsko stanište. Njihov projekat „Od deponije do parka” proglašen je 2014. za jedan od 25 najboljih projekata u Evropi za šta je „Supernatural” dobio nagradu u Evropskom parlamentu. Projekat su podržale brojne ambasade, gradske institucije, kompanije i javne ličnosti.

– „Supernatural” je predložio gradu da špic rečnog poluostrva koji su pošumili proglasi javnom zelenom površinom, a mi smo PGR-om ceo prostor Ade Huje prenamenili u javnu zelenu površinu. Da bi ona to i postala, pokušaćemo savremenim rešenjima da saniramo nekadašnju deponiju, a jedno od njih je da posadimo biljke koje apsorbuju štetne materije i vremenom svojim korenom u nekoj meri saniraju tlo – kaže Stojčić.

Šta mislite o ovome?

Ostavite komentar