Okruženi smo sa sve više upozorenja o štetnosti GMO-a. Činjenica da ovakva hrana, ali i ostali proizvodi čija je osnovica sirovina koja je genetski modificirana izaziva razni niz bolesti i problema na ljudskom organizmu koji ne nastupaju nužno odmah, izaziva zgražanje većine ljudi. Iako se o ovoj problematici govori sve više, postavlja se pitanje na koji način se moguće oduprijeti i pronaći alternativu u svakodnevnom životu.
Također, većina ljudi nije niti svjesna da jede ovakvu hranu ili koristi preparate i lijekove koji u sebi sadrže genetske modifikacije, a to je upravo zbog želje našeg Zakonodavca da takvi proizvodi uopće ne budu posebno označeni u trgovačkim lancima u kojima se većina hrvatskih građana snabdjeva svakodnevnim potrepštinama. Uredba o GMO-u koja je donijeta javno, a u ‘tišini’ prije točno godinu dana je već ostavila svoje posljedice na zdravstveno stanje hrvatskih građana i čini se ‘privikla’ ih kako se radi o sasvim ispravnim proizvodima koje se konzumira prema načelu ‘povjerenje prema kupcu’. Skorim ulaskom u EU, ovakva problematika treba još više zabrinuti, naročito jer je potrebno izglasati i novi zakon o GMO-u koji će biti u skladu sa pravnom stečevinom Unije. Upravo iz tog razloga, odlučili smo vam iznijeti 10 načina kako da se oduprete GMO-u.
1. Uzgajajte vlastitu hranu – mnogi će odmah zastati i reći kako se radi o ‘nemogućoj misiji’ budući da žive u stambenoj zgradi na petnaestom katu. Potrebno je se složiti da većina hrvatskog stanovništva živi u gradovima, te im je na taj način onemogućena intenzivnija proizvodnja hrane. Međutim, to ne daje razlog da odustanete odmah. Važno je znati da je cijeli sustav usmjeren kako bi pojedinac bio što ovisniji i što pasivniji. Novi zakon o poljoprivrednom zemljištu koji je usmjeren na taj način da okrupnjava zemljišne parcele i uzgoj hrane podređuje krupnom kapitalu rezultirati će eliminacijom većine malih proizvođača hrane koji će osim nemogućnosti plasiranja vlastitih proizvoda na tržište stvoriti nekonkurentnu prevlast tek nekolicine proizvođača koji će kreirati kako kvalitetu proizvoda, tako i njegovu cijenu. Jeste li znali kako već neko vrijeme na Novom Zelandu stoji zakonska zabrana uzgoja vlastite hrane u okućnicama? Takva slika je vrlo moguća i kod nas, a ovaj novi zakon o poljoprivrednom zemljištu će uvjetovati upravo takav scenarij. Potrebno je otpočeti: oni koji imaju sreću da imaju vikendicu sa manjim zemljištem izvan grada vrlo lako mogu uzgajati nešto veće količine. Balkoni, okućnice ili čak prozori mogu poslužiti kao dobra alternativa kako biste makar za vrijeme ljetnih mjeseci uzgojili poneku rajčicu, salatu ili začinsko bilje. Prije svega, potrebno je shvatiti kolika je važnost uzgoja prirodne hrane, (osim posljedica kojih smo svjesni pri konzumaciji GMO proizvoda), a nju ćete najbolje osjetiti kada probate domaće proizvode koji zbog bogatstva okusa i mirisa se nipošto nemogu mjeriti sa ‘plastificiranim’ španjolskim povrćem.
2. Pravite vlastitu kozmetiku – sve je više upozorenja kako gelovi za tuširanje, šamponi, paste za zube, šminka, ali i svi ostali higijenski i kozmetički proizvodi sadrže štetne sastojke od kojih su mnogi kancerogeni. I najveće svjetske tvrtke poput L’Oreala, Avona itd. koje služe u svrhu naglašavanja ženske ljepote u svojim ruževima za usne i ostalim proizvodima sadrže primjerice olovo. Nažalost, niti jedno ime ili ‘marka’ nam ne može garantirati kvalitetu i zdravlje. Na deklaracijama proizvoda često možete naići na natrij lauril sulfat ili sodium laureth sulfate – sastojak kojeg možemo naći u šamponima za kosu, kupkama, gelovima za tuširanje, zubnim pastama. Isti taj sastojak se koristi u sredstvima za pranje podova, te za odmašćivanje motora. Propilen glikol (propilene glycol) se u industriji koristi kao antifriz i tekućina za kočnice, ali također je vrlo prisutan i u regeneratorima za kosu, losionima za tijelo, kremama, zubnim pastama, itd. Ovakvi i slični sastojci uzrokuju deformacije očnog tkiva, gubitak vida kod djece, nakuplja se u unutarnjim organima, uzrokuje mučninu, glavobolje, uzrokuju deformacije fetusa, pobačaj, te smanjuju koncentraciju sjemena u muškarca. Upravo ovo zadnje, a odnosi se na neplodnost muškarca i žene po nekim istraživanjima uzrokuju na jednak način i konzumiranje GMO proizvoda kroz dvije do tri generacije. Radi li se o istoj politici? Povežite. Postoje prirodne kreme, šamponi, maske za lice, boje za kosu, šminka, deterdženti, melemi, paste za zube i cijeli niz proizvoda koji u sebi ne sadrže kancerogene sastojke niti su proizvedeni na osnovi određenih genetskih modifikacija. Kupovina prirodnih kozmetičkih proizvoda je nešto skuplja od ostalih, no to vas ne treba obeshrabriti jer izrada većine ovakvih proizvoda je vrlo jednostavna, a recepte za njih možete vrlo lako pronaći na internetskim stranicama (upitati baku). Začuditi ćete se kada shvatite da većinu sastojaka imate u svom kuhinjskom ormariću. Jeftine i zdrave kozmetičke proizvode koje sami napravite smijete slobodno pojesti. Možete li i kremu za lice iz trgovine?
3. Manje kupujte u trgovačkim lancima, preferirajte specijalizirane prodavaonice – Veliki trgovački lanci često nude robu za ‘širu potrošnju’. Što bi danas označavala takva roba? Proizvode sa sve češće lažnim i namjerno netočnim deklaracijama o sastavu proizvoda ili još gore, nenavedenim sastojcima. Kada kupujete u velikim trgovačkim centrima potrebno je da ‘ne trčite’. Ostavite si neko vrijeme za pomnije razgledanje proizvoda i njihovih sastojaka. Manje specijalizirane prodavaonice nude kvalitetnije i skuplje proizvode koji su ipak sigurniji od onih iz velikih trgovačkih lanaca. Međutim, potrebno je imati na umu da osiromašeni hrvatski građani nažalost nemaju novca kako bi si kupili kvalitetnije i skuplje proizvode jer nažalost, osuđeni su da gledaju jedino na cijenu proizvoda. Bez obzira na to, obeshrabrenost i konzumacija štetnih proizvoda punih aditiva neka bude posljednja opcija.
4. Podržite anti-GMO inicijative, udruge koje promiču prirodno življenje – Posljednja velika inicijativa protiv GMO-a je bila tijekom Referendumskog ustanka koja je okupila mnoge građane. Međutim, nije skupljeno dovoljno potpisa kako bi se ona izrealizirala. Važno je da što više građana postane svjesno opasnosti koja prijeti od konzumacije ovakvih proizvoda. Pratite zakonske promjene i to ne samo oko zakona o GMO-u. Kontroverzni zakon o strateškim investicijama kojim je u opasnosti gubitak hrvatskog tla i vode bi osobito trebao zabrinuti hrvatske građane. Čeka li nas jednaka slika koju je doživjela Argentina? Na argentinskim poljima je zasađena isključivo Monsantova soja, a argentinsko stanovništvo osim raznih bolesti, može svjedočiti i o sve većoj sterilnosti stanovništa. Već spomenuti zakon o poljoprivrednom zemljištu ide ruku pod ruku sa zakonom o strateškim investicijama jer u slučaju izglasavanja oba, uz naš ulazak u EU možemo očekivati prevlast jedne tvrtke koja će ‘držati’ sva hrvatska polja. Upoznajte se sa udrugama koje promiču zdravo živjeljenje, bave se ekološkim uzgojem, permakulturom, itd. Povezujte se sa takvim ljudima.
5. Razmjenjujte hranu sa ostalim proizvođačima – stari odnos u naturalnoj restituciji bi opet mogao zaživjeti, naročito ako uzgajate hranu. Razmjena proizvoda sa onima koji također proizvode vlastitu hranu čini se sasvim dobrom idejom jer ćete na taj način povećati raznovrsnost i kvalitetu zdrave prehrane. Ako se takvi odnosi razviju, postoji mogućnost i određene vrste ‘specijalizacije’ uzgoja određenih proizvoda na koje ćete se više usmjeriti zbog uvjeta uzgoja koje imate, poput kvalitete tla i veličine obradive površine. Time će se podređenost sustavu smanjiti na najmanju moguću mjeru, a o vašem trudu i povjerenju sa ostalim proizvođačima s kojima se neformalno dogovarate i ovisi kvaliteta vaše ishrane, a time i zdravlja. U Americi su već odavno započeli razni pokreti poput ‘Occupy our food suply’ koji se zalažu za uzgoj vlastite hrane i razmjenu sa drugim proizvođačima. Nažalost, američko zakonodavstvo sve više posustaje pod utjecajem raznih koorporacija koje vrše pritisak na političare ne bi li došlo do zabrane vlastitog uzgoja. Sporni sporazum ACTA, kao i SOPA, te PIPA djeluju upravo na taj način.
6. Osvještavajte se o GMO-u – pratite zakonske izmjene svega što se događa; spomenuli smo već neke od zakona. Znate li da Zakonom o fiskalizaciji i uvođenjem fiskalnih blagajni bake na tržnicama više neće smjeti prodavati svoje proizvode bez izdanog računa? Na taj način jedna od mogućnosti nabavke zdrave uzgojene seoske hrane pada u zaborav. O štetnim posljedicama GMO-a govorite u vašoj okolini i potičite na razgovor vaše prijatelje i rodbinu. Vrlo je važno da što više ljudi bude upoznato sa trenutnom situacijom. Internet je čini se preostao još jedino sredstvo putem kojeg možete slobodno i bez cenzura saznati bitne informacije o svim promjenama.
7. Preferirajte prirodno liječenje – potrebno je naglasiti kako se pod ovom točkom uopće ne demantira konvencionalno liječenje, već činjenica da manje bolove i zdravstvene tekobe možete vrlo jednostavno izliječiti sami. Kultura ‘jedenja’ lijekova danas, uspjeh je prije svega farmaceutskih kompanija koje na ovaj način godišnje zarađuju nezamisliv novac. Do sada je bilo mnogo govora o cjepivima i njihovim štetnostima, bolestima za koje možemo reći da su ‘izmišljene’, nemogućnosti pronalaženja lijeka za rak, pandemijske gripe, itd. Modernom čovjeku je usijan strah od smrti, manjak sigurnosti i opsesija nad sustavom koji svojim ‘ispiranjem’ je napokon čini se uvjerio na koji način je potrebno ‘dugo, zdravo i sigurno’ živjeti. Pitate li se kako je se liječila prehlada prije? Uz malo istraživanja možete doći do rezultata kako primjerice čaj od peršina liječi na jednak način kao i razvikana američka brusnica koju su zapakirali u mnoštvo proizvoda pod nazivom ‘liječi’.
8. Udružujte se u manje neformalne zajednice – u svojim lokalnim zajednicama potičite pitanja; razne udruge koje se okupljaju oko nekih drugih interesnih područja upoznajte sa ovim problemom kako bi se krug kritičnih i protivnika povećao. Organizirajte tribine, skupove, predavanja i ostale inicijative kako biste promovirali zdrav način života. Pojedine županije u Hrvatskoj proglasile su zabranu sjetve GMO-a na svom području i svrstale se u regije slobodne od GMO-a. Prva županija koja se proglasila slobodnom je Istarska (2003.g.), a posljednja Vukovarsko – srijemska (2010.g.). Osim toga, postoje i područja slobodnih GMO regija u EU, no sudeći po našim vlastodršcima i svim zakonskim podlogama koje spremaju, a isto tako i načinu na koji ‘posluju’ korporacije, a radi se o pritisku i potkupljivanju, valja se pripremiti za ono što dolazi.
9. Sakupljajte prirodno sjeme – sporazumi poput ACTA-e koje je se pokušalo uvesti na sreću, za sada nisu prošli. Ovaj kontroverzni sporazum, koji osim što naizgled štiti autorsko pravo, daje mogućnost nadzora interneta (pokušaj cenzure), ostvaruje mogućnost i velikih farmaceutskih kompanija da registriraju vlastito sjeme. Isto tako, ovim sporazumom bi se ostvario cilj uzgoja samo onog sjemena koje je tretirano na određeni način, a proizvedeno od određene tvrtke. To bi značilo da ne smijete uzgajati vlastitim sjemenom određenu biljku, životinju iz tog razloga jer ju je već ‘patentirala’ određena tvrtka. Prirodno sjeme naših baka je otporno na mnoga tretiranja raznim kemijskim sredstvima, insekte i vremenske promjene. Takvo sjeme jedino može danas označiti kvalitetu. Ako nemate prirodno sjeme koje je prenašano sa ‘koljena na koljeno’ naprosto kupite sadnice na tržnici koje je uzgojila baka od svoga sjemena, i tijekom prvih plodova ako se pokaže (po plodu) kvalitetno ga sakupite i sušite. Naravno, u vrtlarstvu postoje pravila oko skupljanja sjemenja, no prvo krenite sa onim jednostavnijim.
10. Poštujte prirodne procese – Izuzetno je važno da pratite prirodne procese. Trudite se jesti sezonsku hranu baš onako kako je njen prirodni slijed uzgoja u prirodi. Tako dakle, izbjegavajte jesti jagode u studenom ili neku drugu hranu, za koju se zna da dolazi primjerice, u proljeću. Jamačno da hrana, ako nije uzgojena u onom periodu godine koji joj je namjenjen za rast i razvitak je vrlo često zbog otpornosti genetski madificirana i tretirana raznim preparatima kako bi se povećala njena otpornost i rast. Pratite kako vanjske prirodne procese, tako i vlastite tjelesne reakcije na hranu. Sasvim je moguće da ćete osjetiti kako vam određeni proizvod uopće ne odgovara, te da se zbog njega osjećate fizički ili psihički loše. Idite korak po korak, promjena najednom je nemoguća, ali zato ona postepena će biti sigurna i kvalitetna.
Ostavite komentar